„BORBA ZA VERU“: Čega se Srbin stidi, time se Porfirije ponosi (detaljnije kome je Porfirije poželeo raj)

„BORBA ZA VERU“: Čega se Srbin stidi, time se Porfirije ponosi (detaljnije kome je Porfirije poželeo raj)

FOTO: Ovome je Porfirije poželeo raj – papa Benedikt se moli ispred sarkofaga nadbiskupa genocida Alojzija Stepinca

Niko ne treba da se čudi što je nesrećni patrijarh Porfirije (izabran u podrumu hrama svetog Save, u krajnje podrumskoj atmosferi) uputio saučešće papi povodom smrti njegovog sabrata Benedikta kao da je Benedikt bio pravoslavni patrijarh (ovde:).

On je, u stvari, „Portirije“ – portir na ulazu Beogradske patrijaršije, koji treba da otvori vrata SPC za dolazak rimskog arhijeretika i srpskog arhineprijatelja. To je čovek koji je rekao da se on i neoustaški Zagreb i nova NDH, u kojoj je ostalo samo 3% Srba, vole javno, i time se ponosio onim čega bi se svaki Srbin postideo.

Što se tiče ljubavi pokojnog Benedikta prema Hrvatima, dovoljno je setiti se njegove posete Zagrebu 2011. godine. Jedan analitičar tada je pisao: „Na zagrebačkom hipodromu, gde je služio misu sa 1.100 sveštenika, horom od 600 pevača i uz orkestar hrvatske vojske, dočekalo ga je 300.000 Hrvata koji su nosili transparente „Papo, mi te volimo“ i „Uvek verna Hrvatska“. Papina poseta je, kako piše portal „Glas koncila“ od 1. juna 2011, imala za cilj da podrži Hrvatsku jer je vekovima verna „Svetoj stolici“. Komentator posete, koncilovski glasnogovornik Miklenić, rekao je da je papina poseta posredna podrška Hrvatskoj na koju pada senka nepravedne haške presude i potvrda je „neokrnjenoga dostojanstva hrvatskog naroda“. Državni zvaničnici Hrvatske, koji su papu dočekali na aerodromu Pleso, nisu krili zadovoljstvo: predsednik Josipović je bio „radostan i počastvovan“ rekavši da papin dolazak pada u srećnom trenutku, kada Hrvatska slavi 20 godina uspostavljanja „suvremene demokratske države“, što se poklapa s krajem pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Josipović je blagodario Vatikanu na ranom priznavanju nezavisne države Hrvatske 1991. godine, što je bilo ključno ne samo za „njen nastanak, nego i za njen opstanak“ (za one koji su zaboravili: Vatikan i Nemačka su prvi priznali Hrvatsku i Sloveniju u avnojevskim, srbofobnim granicama, i time srušili međunarodno priznatu državu Jugoslaviju). Josipović izjavio je da će Hrvatska biti velikodušna u opraštanju zala svojim susedima, čime će dokazati da je „hrišćanska“ (to oni, koji su iz svoje nezavisne države Hrvatske proterali 500.000 Srba, nama nešto opraštaju, praštaju Josipović i „tolerantni“ Hrvati). I Jadranka Kosor se radovala i veselila papi Racingeru, koji je, ne propustivši da sebe imenuje „Petrovim naslednikom“ , rekao da grli sve hrvatske stanovnike i da pozdravlja njihovu trinaestovekovnu vernost papskom tronu: „Od samih početaka, vaš narod pripada Evropi i daje joj doprinos u duhovnim i moralnim vrednostima … Besedeći na hipodromu, papa je pozvao Hrvate da brane porodične vrednosti, budu protiv pobačaja i vanbračnih veza, kao i  protiv kontrole rađanja, i da kad uđu u EU stanu na stranu rimokatoličkih „vrednota“.

„U zagrebačkoj katedrali se nalazi monumentalni grob blaženog kardinala Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. On se, u Kristovo ime, hrabro suprotstavio nasiljima nacizma i fašizma a, zatim, nasiljima komunističkog režima. Bio je zatočen i boravio u kućnom pritvoru u rodnom selu. Kreiran kardinalom od pape Pija XII., umro je 1960. od bolesti od koje je obolio u zatvoru“ (ovde:).

Papa Benedikt se moli ispred Stepinčevog sarkofaga. Prilikom svoje posete Hrvatskoj 2011. godine, Benedikt je o Stepincu rekao sledeće:

A ko je bio Stepinac: Austrijska novinska agencija APA citirala je pismo Stepinca od 28. aprila 1941. godine u kojem on poziva vernike da podrže novu državu i poglavnika Ante Pavelića, podsećajući na masovna ubistva tokom Drugog svetskog rata u Hrvatskoj, kao i da je Vatikan bio detaljno informisan o tome.

___________________________________

Na putu do Hrvatske, papa Racinger je istakao da su mu kardinali Franjo Šeper (koga je on nasledio na čelu Kongregacije za doktrinu vere) i Franjo Kuharić, kao i kardinal sadašnji Josip Bozanić, „uvek govorili da Hrvatska nije na Balkanu, nego u Srednjoj Europi“, pa papa stoga smatra da je Hrvatskoj mesto u Evropskoj uniji.

Na kraju papa se molio na grobu odanog papiste Alojzija Stepinca, koga je njegov prethodnik Vojtila proglasio blaženim. Racinger je 1998. godine u hrvatskom vatikanskom zavodu „Svetog Jeronima“,  kao kardinal održao besedu u čast Stepinčevu. Racinger  je tada istakao da je Stepinac bio jedan „Božiji Hrvat“, kakvog je Dante opevao u „Raju“ svoje „Božanstvene komedije“. Stepinac je, po Racingeru, bio živa slika „trpećeg Krista“, koji je na kraju poneo njegovu trnovu krunu i muke. Suprotstavljajući se totalitarizmima, Stepinac je u doba nacizma bio „branitelj židova, pravoslavaca i svih progonjenih, zatim je u vreme komunizma postao odvjetnik svojih vjernika, svećenika progonjenih i ubijanih“.U svojoj besedi, Racinger je istakao da je Stepinac postao nadbiskup Hrvatske 1936. godine kada je rimokatolicima bilo teško, jer su trpeli Jugoslaviju „koju su saveznici posle Prvog svetskog rata stvorili od suprotnih elemenata i sa snažnim protukatoličkijim nabojem“. Pred dolazak u nezavisnu Hrvatsku 2011, papa je o Stepincu govorio kao o borcu protiv ustaškog režima i branitelju Srba, Jevreja i Roma, kao i velikom humanisti, žrtvi komunističkog totalitarizma. Nazvao je velikim pastirom i hrišćaninom onoga koga inače italijanski naučnik Marko Aurelio Riveli zove „nadbiskupom genocida“.“

Ovome je „Portirije“, vatikanski portir u Beogradskoj patrijaršiji, poželeo rajsko naselje, da bi u raju bio sa starcem Vukašinom i mučeničkom dečicom iz Jasenovca, Siska i Jastrebarskog, koje je 2022. kanonizovao.

To može samo čovek koji ne veruje u Pilipendinoga srpskoga Hrista.

A vi, čitaoci,  razmišljajte koga je Vatikan doveo na tron Svetoga Save.

IZVOR: http://borbazaveru.info/content/view/16978/1/

Preuzeto sa: https://naukaikultura.com/borba-za-veru-cega-se-srbin-stidi-time-se-porfirije-ponosi-detaljnije-kome-je-porfirije-pozeleo-raj/

Podelite sa drugima:

Povezani članci