” Mnoge sam godine kao liječnik i kardiolog, proveo liječeći, ali u poslednjih sam se pet godina usredotočio na sprječavanje bolesti. Mnogi liječnici to često smatraju samo riječima. Ne ulažu mnogo napora u planiranje, razvoj programa ili strategije sprječavanja bolesti ni za svoje pacijente, ali ni sami za sebe. Želite li ostati zdravi, potreban vam je plan. Koliko dugo planirate živjeti? Nisam vas pitao: ‘Kada planirate umrijeti?’ Želio bih da, razmišljajući o duljini svog života, razmislite i o njegovoj kvaliteti. Planirate li napustiti ovaj svijet u svojim šezdesetima, sedamdesetima ili još kasnije? Imate li plan optimalnog zdravlja? Osobno bih želio živjeti do svoje stote godine. Ne stoga što se bojim smrti, nego stoga što volim život. Ne želim provesti svojih poslednjih 20 ili 30 godina boreći se sa srčanim bolestima, karcinomom ili artritisom. Zapravo, do kraja svog života želim uživati u isto ovako dobrom zdravlju u kojem uživam u ovom trenutku. ”
Na samom početku svoje knjige Dr. Ross Walker je iznio neke od svojih želja, ciljeva, prohtjeva. I sami smo svjedoci da nas kroz život prate razne epidemije, bolesti, tako da je potrebno da se edukujemo u vezi sa tim, te da spremno dočekamo sve te male viruse koji vrebaju oko nas. Najveći problem koji se veže uz riječ bolest jeste adekvatan lijek. Šta je najbolje riješenje, te da li su naši liječnici zaista dovoljno obučeni da nam pomognu? Da li je istina da marihuana može pomoći pri liječenju, te da li se može koristiti kao lijek? Misao javnosti o medicinskom učinku marihuane počela se javljati tek nedavno, iako se ona upotrebljavala gotovo otkako postoji čovječanstvo.
Tonik za smirenje živaca
Marihuana ima hiljadu načina primjene u medicinske svrhe. Dok je bila legalna, do 1937 godine, u SAD-u se prodavala kao tonik za smirenje živaca. Ipak, ljudi su koristili marihuanu davno prije. Ona se pojavljuje gotovo u svim poznatim knjigama učenjaka i mudraca. Označena je kao jedna od najvažnijih medicinskih tvari, nazvana je „panaceas“ što znači „izliječi sve“. Opojnu smolu spominju svete knjige starih Perzijanaca i Indijaca, tako da su znanstvenici zaključili da je biljka porijeklom iz Azije. Lista bolesti na koje marihuana može djelovati pozitivno uključuje multiplu sklerozu, rak i njegovo liječenje, AIDS i liječenje AIDS-a, glaukom, epilepsiju, smirenje grčeva, depresiju, epilepsiju, migrene, astmu, pruritis, nesanice, ozbiljne bolove i smirenje kašlja, te mnoge druge. Godine 1974. objavljena su prva istraživanja koja ukazuju na antitumorski učinak marihuane. O prastaroj upotrebi marihuane možemo zaključiti iz brojnih antičkih zapisa. Oni govore kako se kanabis upotrebljavao za postizanje sreće, odnosno boljeg raspoloženja. Engleski svećenik, Robert Burton u svom slavnom djelu „Anatomija melankonije“, objavljenom 1621., sugerirao je upotrebu kanabisa u liječenju depresije. Marco Polo opisuje kako je Hasan ibn-al-Sabbah, osnivač sekte Asasini iz 11. stoljeća, koristio hašiš da bi egzaltirao i poticao na umorstva svoje fanatične sljedbenike, koji su ubijanje nevjernika smatrali religioznom dužnošću. Najprije bi ih doveo i ponudio bi im brojne hedonističke užitke, hedonizam je uz pomoć hašiša Asasinima sličio na Raj, te im je obećao kako će, ukoliko budu izvršavali misiju, uvijek moći uživati, čak i kada umru. Ipak, ta zastrašujuća legenda pridonijela je zlom glasu marihuane, koja je prati stoljećima. Hindusima je kanabis kroz stoljeća bio univerzalni lijek, sveta biljka koja pomaže u meditaciji, „raj za siromašne“, „vodič u nebo“, „tješitelj u tuzi“. U Indiji, marihuana se preporučuje za poticanje duha, spuštanje temperature, spavanje, protiv dizenterije, za stimulaciju apetita, poboljšavanje probave, ublažavanje bolova i spolno prenosivih bolesti. U Africi su marihuanu koristili protiv dizenterije, malarije i drugih vrsta vrućice. Indijci su prvi napravili podjelu proizvoda kanabisa na tri vrlo različite kategorije: najjednostavniji i najrasprostranjeniji vid canabisa je tekućina bhang koja se kuha od lišća divljih stabljika marihuane. Podaci govore da su bhang koristili i seljaci i radnici, te se koristio za stimuliranje apetita. Isto tako, mlade žene su se, za koje se smatralo da su premršave da bi bile dobre supuge, debljale pomoću bhang-tonika. Kanabis srednje kvalitete naziva se i ganja te se sastoji od listova i cvijetova kultivirane biljke. Ganja se pretežno konzumira metodom pušenja, a mnogo rijeđe se unosi hranom. Najkvalitetniji vid kanabisa je charas, kod nas poznat kao hašiš. Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa,crvenilo očiju i blago ubrzan srčani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije smrtonosna. Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset jointa marihuane na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Marihuana ne stvara fizičku ovisnost. Psihička ovisnost ovisi isključivo o vama samima.
Hemoterapija je jedan od najvažnijih metoda kojima se tretiraju osobe oboljele od raka. Hemoterapija se uglavom obavlja u više navrata, svakih nekoliko sedmica, a hemoterapijska sredstva se daju intravenozno. Različiti istraživački programi i njihovi rezultati ukazuju da marihuana može biti izrazito djelotvorna zamjena za standardne lijekove. U jednoj studiji provedenoj na 56 pacijenata kojima standardni antiemetici nisu pomagali, 78% ih se oslobodilo simptoma kada bi popušili marihuanu. Poznat je slučaj o osamnaestogodišnjem mladiću iz Houstona oboljelom od leukemije, koji je pružao sve veći otpor hemoterapiji raka jer više nije mogao podnositi mučninu i povraćanje. Liječnicima i obitelji bilo ga je sve teže nagovoriti da uzme lijek o kojem mu je ovisio život. Zamislite koliko je muke potrebno osamnaestogodišnjaku da izgubi volju za životom. Ipak, jednog dana na opće iznenađenje svih, mladić se složio s uzimanjem lijekova i od tada nije pružao otpor hemoterapiji. Priznao je da je pušio marihuanu dvadeset minuta prije svake terapije. Marihuana je eliminirala svaki poriv na povraćanje. Jednom je desetogodišnjem dječaku dijagnosticirana akutna limfatična leukemija u julu 1967. godine. Prvih nekoliko godina dobro je podnosio terapiju u bolnici. 1971. godine počeo je uzimati prvi od lijekova koji izazivaju tešku mučninu. Dječak je bio jedan od pacijenata koji nije mogao kontrolirati anti-reakcije na lijekove. Jednom je njegova majka predložila njegovom ocu da djetetu daju malo marihuane, no otac se nije složio jer je marihuana smatrana protuzakonitom. Ipak, jednog dana otac se iznenadio kada je došao u posjetu dječaku, neposredno prije hemoterapije. Majka i dječak bili su, za razliku od uobičajenih situacija pred hemoterapiju, potpuno opušteni. Kada je otac vidio koliko je dobro njegovu sinu, nije se bunio. Dječak je doživio i proživio posljednju godinu svoga života koristeći marihuanu prije svake hemoterapije, što mu je zaista olakšalo tu posljednju godinu. Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je druga vodeća bolest u uzrokovanju sljepoće. Sljepoću uzrokuje nekontrolirani očni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i sprječava ga. Na taj način sprječava sljepoću. Terapijska upotreba marihuane jako je zanemarena u posljednjih sto godina. O mnogim pozitivnim učincima marihuane vlade država danas šute. Marihuana može spriječiti multiplu sklerozu u napredovanju. Jednom čovjeku kada je ustanovljena multipla skleroza, bilo je kasno za poduzimanje operacija. Bolest je u godinu dana toliko napredovala, da nije mogao čitati, pisati, kretati se. Jedne večeri sa drugovima je zapalio marihuana. Tu večer mogao je normalno i bez poteškoća razgovarati, kretati se, čak se i smijao bez poteškoća. Jutro je donijelo bolnu stvarnost natrag, bolest je učinila svoje i nekoliko mjeseci ga je držala prikovanog uz krevet. Nakon tri mjeseca, zapalio je marihuanu, ne bi li ga na trenutak izvukla iz depresije koja ga je počela ozbiljno ubijati. Tu je večer osjetio nevjerojatno poboljšanje. Mislio je da je poboljšanje izazvano lijekom koji mu je i nabio težinu, a na koji je trošio čitavo bogatstvo. Pušio je nekoliko tjedana, svaki dan. Nije osjećao nikakvu ovisnost o marihuani, jedino što je osjećao bilo je poboljšanje. Jednog su ga dana, za večerom, njegova djeca i draga žena ugledali kako stoji na vratima kuhinje. Nakon toga, opet je, ne znajući ni sam zašto, dao priliku ACTH-u, lijeku. Prestao je uzimati marihuanu. Zbog tog pokušaja, umalo je izgubio život. Marihuana je ipak pobijedila. Multipla skleroza nije nestala, ali marihuana mu je dala šansu da nastavi sa borbom.
Kod psiholoških problema se uglavnom ne koristi, jer različito emocionalno djeluje na svakoga. Razlika između medicinskog kanabisa i marihuane, ganje, trave je u tome što je medicinski kanabis uvijek jednak. Medicinski kanabis je 100% prirodan, pri njegovom uzgoju se ne koriste pesticidi, oslobođen je teških metala, potpuno sterilan i uvijek jednak. Za pacijente je vrlo bitno kada konzumiraju bilo kakav lijek da im taj lijek pomogne ili ublaži simptome bolesti. Iz toga razloga vrlo je važno za konzumenta da točno zna što uzima i na koji način. Čak je bilo i riječi o tome da marihuana može poslužiti kao lijek protiv svinjske gripe, e sad koliko je to tačno, ostaje nam da vidimo u bližoj budućnosti.
Zabraniti ili poticati?
U BIH je tema „ marihuana kao lijek” zabranjena. Niko ne želi komentirati, izbjegava se priča o tome, ljudi su jako oprezni u svojim mišljenjima. Konzumiranje marihuane u Hrvatskoj je zakonom zabranjeno, no realni su izgledi da će se ta biljka, za čiji uzgoj danas sljeduje kazneni progon, u dogledno vrijeme naći među ljekovitim supstancama kojima se liječe hrvatski pacijenti, piše Novi list. Američki predsjednik Barak Obama učinio je prvi korak ka legalizaciji upotrebe marihuane u medicinske svrhe u SAD. Obamina administracija će novim zakonskim odredbama precizno odrediti slučajeve u kojima američki federalni agenti za narkotike neće hapsiti niti zakonski goniti građane koji puše marihuanu iz medicinskih razloga. Neće biti kažnjavani ni njihovi dobavljači, odnosno dileri koji rade u američkim saveznim državama koje dopuštaju upotrebu marihuane radi liječenja, javile su agencije.
Za Baracka i marihuanu se vežu još neke priče. Navodno je baš Barack Obama u mladosti bio jako nestašan i često konzumirao marihuanu; u svojoj raji je navodno uveo pravilo – potpuno uvlačenje, što je značilo da nijedan dim ne smije da se ‘baci’.
Dr. Igor Boljbuh – direktor bolnice „ Dr Vorobjev „:
„ Za ljude koji pate od raka, znači to je samo jedna mjera koja daje njima mogućnost da budu u tom nekom normalnom stanju, da mogu izdržavati bol od raka i za tu kategoriju ljudi ja mislim marihuana jeste moguća kao medicinsko sredstvo, za druge to je veliko pitanje.“
Direktorica, primarijus doktor Mana Mehić Basara iz javne ustanove Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije kantona Sarajevo kaže :
“ Stav ovog zavoda je da veliki broj primjera veoma ozbiljnih i teških stanja ovisnosti o preparatima kanabisa sa izrazitim zdravstvenim komplikacijama argumentovano idu u prilog stručne i naučne tvrdnje da ne postoje lake i teške droge, već da sve, pa i marihuana izazivaju ozbiljne posledice po zdravlje čovjeka, te se ne mogu svrstati u ljekovita sredstva niti dozvoliti njihova medicinska upotreba.“
Bivši štićenik Udruženja građana „ Viktorija „ iz Banja Luke Mario Jelača:
„Ja mogu da kažem da sam se susreo sa smrću 4 puta, ne od marihuane, od težih droga, ali ipak, počelo je sve od marihuane. E sad koliko ko to može da razumije. Rehabilitacija je trajala 2 godine, a raskrstio sam nakon 1,5 godinu dana , stao na svoje noge i rekao nikad više. Čovjek kad proživi tako nešto strašno, barem ja sada sa nekog mog aspekta , možda kada ti padne na pamet i kada čuješ sa strane samo se malo sjetiš kako je bilo, sjetiš se muka i mislim da je sasvim dovoljno da ublažiš to nešto svoje. Prve posljedice su bile na društvenom nivou, tipa posljedice tražim neki posao i kad se čuje da sam ja bio taj neko, odmah tu se neke barijere stvaraju, ljudi su poprilično primitivni i slabo pristupaju tom problemu, kod nas važi ona politika to se dešava kod komšije u dvorištu, ne dešava se u mom.“
Zloupotreba marihuane
Marihuana je psihoaktivna supstanca uz koju je vezano najviše žargonskih izraza, trava, vutra, gandža. Pored različitih naziva, uz marihuanu su vezane i brojne predrasude, a najčešća je svrstavanje u grupu tzv. lakih droga. Podjela na „lake” i „teške” droge je sama po sebi neopravdana i štetna i za to postoji više razloga. Prije svega suština problema zavisnosti jeste psihička zavisnost, tj. neodoljiva želja da se u nekim situacijama konzumira psihoaktivna supstanca radi njenog hemijskog efekta. Takva osoba kasnije ulazi u zonu visokog rizika da povremeno konzumiranje postane učestalo, da ‘sem marihuane uključi i druge psihoaktivne supstance i određenom progresijom završi kao bolest zavisnosti, tj. narkomanija. Osobe koje konzumiraju marihuanu teško je prepoznati kada nisu pod dejstvom ove droge. Marihuana ima karakterističan, jak miris i može biti iste boje kao i običan duvan ili malo više zelena. Najozbiljnije posledice upotrebe marihuane su: gubitak volje i inicijative, oštećenje pluća, atrofija mozga, hromozomska oštećenja, poremećaji menstrualnog ciklusa i nivoa testosterona.
Da li će marihuana uopćeno postati glavni lijek protiv opakih bolesti, vrijeme će pokazati. Možda nismo ni svjesni učinkovitosti i blizine lijeka koji možda najbolje može pomoći u smanjenju bolova, te sprječavanju širenja virusa.
Izvor: www.novinar.me
