U Evropi su počeli da nagađaju o zamci postavljenoj od strane SAD i Ukrajine

<strong>U Evropi su počeli da nagađaju o zamci postavljenoj od strane SAD i Ukrajine</strong>

  • Sve je više znakova da i evropski birači i elite EU gube interesovanje za podršku režimu u Kijevu. Ton evropske štampe se postepeno menja. Čini se da su u Evropi počeli da nagađaju ko je i zašto sve ovo organizovao: „Sve je više dokaza da iza onoga što se dešava stoje SAD“, kažu prisutni na demonstracijama.

AUTOR: Valerija Verbinina

Pre samo nekoliko nedelja, evropski mediji bili su puni živahnih izveštaja. Iz njih je proizilazilo da se ukrajinske trupe spremaju da zauzmu Herson, da se ofanziva uspešno razvija, da se Rusi povlače i da je potrebno samo još malo pogurati da bi se ostvarila odlučujuća pobeda.

Sada se slika menja pred našim očima. Ne samo da se Herson retko pominje, već je, čini se, nerado, i sama tema Ukrajine počela da se povlači u drugi plan u javnom diskursu.

Tako je Italija zamrznula slanje novog paketa vojne pomoći Ukrajini. Nemačka je Kijevu pomogla tek toliko da ne naškodi sopstvenim interesima, pa čak i izazvala optužbe da njeni postupci podsećaju na „spori sportski automobil“.

Francuska je obećala da će obučiti ukrajinsku vojsku, ali je sada više zauzeta svojim poslovima. Odjednom se, zamislite, pokazalo da u Francuskoj postoje veliki problemi sa nastavnicima, a posebno sa osobljem dečijih bolnica. I iako se u ovom drugom slučaju Vlada zaklela da će biti velikodušna sa čak 150 miliona evra, autori otvorenog pisma predsedniku, a koje je potpisalo 4.000 bolničkih radnika, kažu da je glavna zamka u sistemu i da novac – pogotovo po standardima postojećeg sistema zdravstva, neće ništa rešiti, pa čak da se dodeli i veća suma.

Ispada da je Francuska spremna da daje koliko se želi za vojne operacije, dok političari praktično ne brinu o zdravlju budućih generacija u ovoj zemlji. I štampa je već počela da govori o tome – na primer, France Soir u svom materijalu postavlja pitanje kako tako korumpirana zemlja kao što je Ukrajina dobija finansijsku pomoć od više milijardi dolara „bez ikakve efektivne kontrole ko će i za šta dobiti ovaj novac.“

U istom materijalu autor s pravom primećuje da je „Zapad, zaslepljen svojim projektom destabilizacije Rusije u ime NATO, spreman da žrtvuje čitave narode“. Naravno, reč je o Ukrajincima i Rusima pretvorenim u potrošni materijal, koji je poželjno što više oslabiti, ali žrtvovanje francuskog ili, ne daj Bože, američkog naroda je potpuno nepoželjno. Jer svi su narodi jednaki, ali su neki mnogo ravnopravniji.

Voljom sudbine Ukrajina je postala karta na koju Evropa stavlja sve, a što više gubi, sve više ulaže.

Više, više, više – više novca, više oružja, više vojnih instruktora, više plaćenika. Tek u najočajnijeg igrača  desi se daponekad ostane bez novca, a očajanje ga tera da uloži svešto ima, čak i poslednji novčić.

„Ekspres“ piše, već nekoliko nedelja na Zapadu se čuju glasovi da sukob traje već previše dugo i da ga treba rešavati diplomatskim metodama. Zamenik francuskog Senata Pjer Loran je 26. oktobra održao čitav govor o potrebi prekida neprijateljstava, dok je njegov kolega Filip Ba rekao da su mirovni pregovori neophodni kako bi se „izbegla eskalacija nasilja“.

Ipak, pristalica nastavka rata na Zapadu i dalje ima dovoljno. Njihov glavni argument je da od leta ruska vojska nije mogla da napreduje na liniji fronta i, štaviše, izgubila je neka važna naselja.

Bivši diplomata Pjer Vimon smatra da „za njemu (Zelenskom) nema  nikakvog smisla da ide da pregovara. On ima prednost na bojnom polju, zaustaviti ofanzivu znači propustiti trenutak. Međutim, već je novembar. Predstoji zima, hladnoća, led, kada će nastavak vojnih dejstava biti pod znakom pitanja, istovremeno „bespilotne letelice“ uništavaju ukrajinsku infrastrukturu, a u samoj Evropi se još uvek ne zna šta će biti sa energetskim resursima i, što je najvažnije, sa ekonomijom .

U EVROPI NE SMEJU DA ANKETIRAJU GRAĐANE ŠTA MISLE O RATU U UKRAJINI

Za 2023. godinu Zelenski već traži 38 milijardi evra pomoći. O čijem se trošku planira banket? Koliko će još učitelja i lekara u istoj Francuskoj biti potplaćeno zarad fatamorgane o kojoj neki sanjaju u Evropi – da nateraju Rusiju da propadne?

Prema anketama, 92 odsto Mađara je za mirno rešenje sukoba u Ukrajini.

Ali, na primer, u Italiji ili Francuskoj niko se ne bi ni usudio da sprovede takvu anketu – uz sve izjave o slobodi govora i značaju narodnog mišljenja. Pa ipak ljudi idu na demonstracije da izraze svoje gledište.

U oktobru je u Italiji održan niz demonstracija protiv transfera oružja i antiruskih sankcija, a u septembru i oktobru slične demonstracije održane su u Češkoj, u Francuskoj u oktobru. U svim ovim slučajevima iskazano je nezadovoljstvo postupkom nadležnih i pogoršanim ekonomskim prilikama.

Političar Florijan Filipo, koji je predvodio demonstracije u Parizu, izneo je svoje gledište: „Vidim sve više i više dokaza da Sjedinjene Države stoje iza onoga što se dešava. Njihov cilj je da opstanu, pošto je u stvari oslabljena zemlja sa ogromnim spoljnim dugom. Da bi ostali svetski hegemon, potrebne su im rezerve, a takvih ima u Evropi.

SAD su postavile zamku, čija je svrha konačno odvajanje Rusije i Evrope.

Sa Rusijom smo bili povezani energetski, ekonomski, geopolitički. Naša korist je da zadržimo ovu vezu, a SAD – naprotiv, da je unište. Za to su iskoristili Ukrajinu, a sada će nam biti veoma teško da poboljšamo odnose sa Rusijom – oni su decenijama maženi, a pored toga, gurnuli smo Rusiju u zagrljaj Kine. Rezultat će biti naš ekonomski, industrijski, energetski i društveni kolaps. Ko će imati koristi od ovoga? Samo SAD.“

Možda privreda – tačnije obim problema u njoj – ima najbolje šanse da natera evropske vlasti da preispitaju svoj izabrani kurs. Prava recesija u Evropi tek počinje, a može se samo nagađati šta će se desiti kada ona počne ozbiljno da se odvija. Ako ne desetine hiljada, nego milioni izlaze na ulice, koji traže mir i ukidanje sankcija, kojima sama Evropa sebe brižno saterije u ćošak.

Ipak, postoji osećaj da ćemo ove zime sve sami shvatiti. Možda će ono što se desi u narednih nekoliko meseci premašiti i najluđa očekivanja.

S ruskog preveo Zoran Milošević

IZVOR: https://vz.ru/world/2022/11/3/1185179.html

Preuzeto sa: https://naukaikultura.com/u-evropi-su-poceli-da-nagadjaju-o-zamci-postavljenoj-od-strane-sad-i-ukrajine/

Podelite sa drugima:

Povezani članci