Književnost treba da podstakne razmišljanje i promene u društvu

Književnost treba da podstakne razmišljanje i promene u društvu

Postoje ljudi sa kojima uvek imate dobar razlog za razgovor.Mi koji bi da razgovaramo sa njima uvek smo pred tenzijom da li i vi,uvaženi čitaoci,imate iste ili neke druge razloge za razgovore.Ali ne zaboravite naša namera je da ako vam „ispunimo“,ukus sigurno pogađamo.

Jedan od sagovornika sa kojim se postižu oba, pa i više ciljeva je  pesnik iz Bara  iz nama bliske Crne Gore , osnivač i predsednik međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umetnika “Nekazano”, Labud N. Lončar, zastupljen je u novoj “Enciklopediji pesnika sveta”. Ovo jedinstveno i prvo izdanje obuhvata bibliografske i lične podatke četrdeset pesnika iz svih krajeva sveta. Enciklopedija je nastala u Indiji i dostupna je za kupovinu na platformi Amazon.

Imala sam zaista jak razlog da ga pozovem da razgovaramo. Doduše,imala sam  godinama unazad isti razlog. Njegov rad i njegove zasluge za razvoj poezije i ogroman doprinos kulturi i, književnosti je regionalnog karaktera. Njegovo Udruženje radi kao da se nikada nismo razdvojili (mrzim tu reč).Na svim meridijanima, svugde je dobro došao a sjajan je i domaćin. Na svim, pesničkim susretima,festivalima a sada –rekla bih potpuno zasluženo – se našao u“Enciklopediji pesnika sveta”

Svojevrsno priznanje je stiglo posle mnogo godina rada. Rođen je 1964.god. u Ivangradu, današnje Berane. Pesnik, prozni pisac i kolumnista. Organizator je brojnih kulturnih manifestacija i promocija. Član je Udruženja književnika Srbije, Urduženja Crne Gore kao i mnogih drugih Udruženja književnika putem društvenih mreža,  portala, blogova. Objavljivao  je u više od pedeset domaćih i stranih antologija i zbornika. Dobitnik je međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja. Pesme su mu prevedene na engleski,francuski, nemački, poljski, ruski, bengalski , slovački, rusinski, makedonski, albanski i bugarski jezik.

Objavio je pet knjiga poezije: „Rođenje suze“, „Ostavljanja“,„Na poleđini sna“, „Ako prećutim pjesmu“ i “Sidro noći” kao i knjigu kratkih priča „Svako ostavi neki trag“. Knjiga “Sidro noći” prevedena je i štampana na albanski jezik. Osnivač je i urednik časopisa za kulturu i umjetnost „Nekazano“, kao i časopisa za haiku “Nekazano”Osnivač je festivala ljubavne poezije „Pjesnik – Svetionik” Razmišljala sam kako da počnem naravno ,samo mi se nameće pitanje o poslednjem, itekako važnom događaju.

Kakav je osećaj biti u prvoj Enciklopediji o pesnicima celog sveta?

-Osjećaj je zaista jedinstven i složen. Biti dio prve Enciklopedije o pesnicima celog svijeta, je iskustvo koje izaziva mješavinu ponosa i skromnosti. Potekla je iz Indije, zemlje koja je duboko ukorijenjena u bogatu tradiciju epske poezije poput Ramajane i Mahabharate, enciklopedija nosi sa sobom duboku simboliku i značaj. Osjećam ponos što sam dio nečega velikog koje cijeni i poštuje kulturnu baštinu,a koja je nadahnula čitave generacije, ne samo u Indiji, već  širom svijeta. Sa druge strane, zadržavam skromnost jer shvatam da je ovo samo početak istraživanja i predstavljanja bogatstva pesničke stvaralačke tradicije. Ova enciklopedija predstavlja platformu koja spaja različite kulture, jezike i estetike, podsjećajući nas na univerzalnost umjetnosti i ljudskog iskustva. Nikada ne bih dopustio da me ovo iskustvo ispuni ohološću ili preuzetnošću, jer svjesno ostajem posvećen dubokom poštovanju prema umjetnosti i stvaralaštvu drugih.

Da li je to možda vreme za svođenje računa ili imate još planova sa svojim  udruženjem ,šta je sledeće ?

-Bez sumnje, imamo još puno planova i ambicija sa  Udruženjem Nekazano. U životu uvijek težim učenju i pomaganju drugima u njihovom napretku, i to je nešto što me pokreće i inspiriše svakodnevno. Iako imam mnogo planova, ponekad se suočavam sa izazovom da ih sve  realizujem, zbog obaveza prema izdavaštvu. Moje udruženje promoviše i druge autore. Ipak, to me ne sprečava da i dalje radim na svojim ličnim projektima, kao što su tri romana koje istovremeno pišem. Što se tiče Udruženja mi smo tek zagrebali površinu svog potencijala. Objavili smo sto deset naslova, a trenutno pripremamo za štampu još četiri knjige poezije i jedan roman, koji su plod naših članova udruženja. To su izuzetno talentovani pisci i pjesnici. Vjerujem da će budućnost pokazati koliko smo snažni i koliko još možemo postići zajedno kao udruženje.

Član ste i Udruženja književnika Srbije i aktivno učestvujete u radu. Šta po vašem mišljenju, osim nedostatka novca ,treba ovom hramu kulture da se probudi iz kreativne letargije ?

-Dugogodišnji sam član Udruženja književnika Srbije. Smatram da je potrebno osvježenje kako bi ova institucija ponovo zasjala u svojoj kreativnoj snazi. Pored očiglednog nedostatka finansijskih sredstava,  ključno je usmjerenje ka promjenama koje će osigurati dalji prosperitet. To uključuje obavezno podmlađivanje kadrova i otvaranje prostora za nove,sveže ideje, ali uz očuvanje integriteta i dostojanstva udruženja. Važno je da se cijeni stvaralački rad i kvalitetna književnost, a ne da se u fokus stavljaju privilegije i veze, ili nažalost, radovi sumnjive vrijednosti i kvaliteta. Umjesto da bežimo od trenda rialiti programa, mi mu se približavamo.Udruženje bi trebalo da promoviše i nagrađuje istinske  književne vrijednosti i postignuća, bez izuzetaka.

Puno putujete, družite se na sajmovima knjiga, kako ocenjujete kvalitet  napisanog ?

-Moja zabrinutost za kvalitet književnosti i uticaj na  društvo je velika. Smatram da je važno istaći da kvalitet ne treba samo da se meri popularnošću,pogotovo ne na društvenim mrežama – već i dubinom i relevantnošću dela. Iskrenošću. Nažalost, često vidimo da su komercijalni trendovi previše dominantni, dok autentična i duboka dela ostaju nedovoljno zapažena. Potrebno je vratiti fokus na kvalitetnu književnost koja može da podstakne razmišljanje i promene u društvu. Osim toga, podrška tradicionalnim vrednostima, poput porodice i kulturnog nasleđa, može biti korisna u oblikovanju čitalačkih navika i promociji dubokih i značajnih književnih dela koje već imamo u našoj bogatoj riznici.

Ono što autore najviše muči je odnos prema pesnicima. Cene štampe su previsoke, izdavači bukvalno nemaju kontrolu. Kako se snalazite u tom paradoksu –”ja napisao ,ja platio štampu, cip zapis, recenziju” –gde je nagrada za pisca. Još bolje, šta je nagrada za pisca ako živimo u svetu materijalnih vrednosti gde se gubi smisao duhovnog  ?

-Svakako, suočavanje sa paradoksom između stvaralačkog rada i materijalnih  vrednosti je izazovno i ponekad frustrirajuće iskustvo za pisce. Kao pisac, suočavam se sa ovim pitanjem svakodnevno. Često se nalazim u situaciji gde je ulaganje u štampanje knjiga veliko finansijsko opterećenje, a izdavačke kuće nemaju dovoljno koordinacije nad cenama štampe i dalje do autora i promocije- to je veoma težak i zamršen proces. Uglavnom  dovodi do toga da mnogi autori moraju da se oslanjaju na samofinansiranje ili pronalaženje sponzora kako bi realizovali svoja izdanja. Nagrada za pisca nije uvek  materijalne prirode. Iako je finansijska kompenzacija poželjna i važna, posebno za mlade autore koji se bore da ostvare svoje stvaralačke snove, prava nagrada za pisca leži u priznanju, podršci i uticaju koji njihovo delo ima na čitaoce i društvo u celini. Nažalost, u svetu gde su materijalne vrednosti često prioritet,pisci se često suočavaju sa izazovima u održavanju svog stvaralačkog rada i ostvarivanju egzistencije  isključivo kroz pisanje. Država bi trebalo da ima veću ulogu u podršci književnosti i umetnosti uopšte,kako bi se omogućilo piscima da se fokusiraju na svoje stvaralaštvo, a ne na finansijske brige. Nadam se da će se situacija poboljšati i da će se više pažnje posvetiti podršci stvaralačkih talenata.

Da li mislite da je digitalno izdavaštvo neko rešenje -neka pravednija selekcija, jer danas se suočavamo sa populrnošću knjiga  estradnih ličnosti, ispovesti lica, sa druge strane zakona – kako vratiti  poeziju na mesto koje joj pripada ?

-Smatram da digitalno izdavaštvo može biti jedno od rešenja za vraćanje poezije na mesto koje joj pripada, ali nije jedina komponenta u tom procesu. Digitalne knjige su postale neizbežna realnost u savremenom svetu, posebno širenjem tehnologije poput pametnih telefona, laptopova, gde su lako dostupne platforme Kindle, Amazon i mnoge druge . Mladi su sve više skloni ovim oblicima čitanja, jer su oni često jeftiniji i dostupniji.

Međutim, suočavamo se sa problemom gde knjige estradnih ličnosti i osoba sa kontroverznim biografijama imaju veću prodaju od dela renomiranih pisaca poput Andrića, Njegoša ili Majakovskog. Ovo može delovati demotivišujuće za autore poezije i kvalitetne književnosti uopšte. Da bismo vratili poeziju na mjesto koje joj pripada, važno je raditi sa mladima i osnažiti njihovu ljubav prema književnosti. Trenutno, veoma malo se radi sa mladima na polju književnosti i umetnosti generalno. Kulturni centri, škole i institucije često nisu dovoljno angažovani u ovom procesu. Udruženja poput “Nekazano” i drugih mogu imati ključnu ulogu u ovom procesu, ali im je potrebna podrška lokalnih vlasti i institucija kako bi mogli da efikasno rade na promociji poezije i književnosti među mladima. Kroz zajednički rad udruženja, kulturnih centara i obrazovnih institucija, možemo stvoriti okruženje u kome će poezija ponovo zauzeti centralno mjesto u kulturnom životu i inspirisati nove generacije pisaca i čitalaca.

Za kraj ,Vaša zbirka “Sidro noći “ je dobila divne komentare i kritike, kažite našim čitaocima kako mogu da naruče knjigu i gde Vas tokom letnje književne sezone mogu videti osim u Baru ?

-Hvala svima  na divnim komentarima i pohvalama za zbirku “Sidro noći“.Zaista sam ponosan što je knjiga dobila takav odjek, kako kod čitalaca tako i kod književnih kritičara. Zbirka je inspirisana ljubavlju i dubokim emocijama, i raduje me što je prepoznata kao poseban izraz u domenu ljubavne poezije. Za sve zainteresovane čitaoce, knjigu „Sidro noći“mogu naručiti direktno preko udruženja “Nekazano“Bar Crna Gora, putem elektronske prodaje, ili u nekoliko knjižara u Baru. Takođe, tokom letnje književne sezone, imaćete priliku da me sretnete na raznim književnim događajima širom regiona. Bar je poznat po svojim poetskim susretima i promocijama književnosti, gde se okupljaju pisci iz različitih delova svijeta. Pored Bara, u letnjim mesecima, možete me sresti i na poetskim susretima u Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama regiona. Radujem se cusretu sa čitaocima,prijateljima i književnim entuzijastima širom Balkana.

Budi me tišina
I ptica što ćuti u glavi
I more što šapuće sjene zaboravljene
I riječ nekazana
U trenutku saznanja ljubavi
I sunce što miluje grudi uspavane žene
Naslonjena na mene i jutro…
.
Budi me tišina
I sjećanje što preteći visi iznad glave
I riječ nekazana,
Koja se trebala kazati davno,
.
Budi me tišina
I ptica što ćuti u glavi
I miris rascetale trešnje
Daleko gore u bašti
Kojom odavno ne gazi moja noga
.
Budi me tišina –
I ptica što ćuti u glavi

                         

Podelite sa drugima:

Povezani članci

5 1 glas
Glasanje za članke
1 Komentar
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
@Dragoljub Pejović Paja
@Dragoljub Pejović Paja
26 dani pre

ČESTITAM OD SRCA NA LGROMNOM TRUDU I RAZUMIJEVANJU SUŠTINE STVARALAŠTVA.