Zapad odgovoran za deficit hrane u svijetu

Zapad odgovoran za deficit hrane u svijetu

Piše: Dane  Čanković ,Predsjednik SNP – Izbor je naš

Da li u Svijetu postoje moćnici koji su u stanju da izazovu vještačku nestašicu hrane na globalnom nivou i da li im takva moguća situacija odgovara? Odgovor na to pitanje je najvjerovatnije potvrdan.

Vlade mnogih država donose odluke i ponašaju se tako da izazivaju štetu svojoj državi i narodu, a i u globalnom smislu one nemaju humanistički, pravedni i dostojanstven karakter. Sobzirom da takvo ponašanje vlada ne može biti samo sebi svrha, već da mora postojati centar svjetske moći kojem to odgovara, a ima snagu i mogućnost da vlade mnogih država stavi u svoju funkciju, otkud onda potreba takvog centra moći da negativistički, pa čak i razarajuće djeluje? Možda zato što se ispunilo vrijeme dosadašnjeg međunarodnog poretka u kojem je bila prisutna i najveća pljačka u istoriji čovječanstva i to preko dolara, kao i prisustvo dominantne sile koja je ne samo to omogućila, već je ona uspostavila i svoja „pravila igre“ skoro čitavom svijetu. I sada, kada se taj proces završava, hoće da kroz haos napravi iskorak i dođe do svog novog cilja (porobi čovječanstvo i zagospodari njegovim bogatstvima).

Taj haos u sebi sadržao bi viještački izazvane ekonomske krize, nametnute ratove, vještački izazvane bolesti i glad… Ovih nekoliko rečenica su zapravo uvod u tekst u kojem se iznose činjenice i iz njih izvode realni zaključci.

Prije skoro godinu dana, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neosnovano  je optužio Moskvu u Savjetu bezbjednosti UN da je ona izazvala „globalnu krizu sa hranom koja prijeti gladi u Africi, Aziji i drugim regionima, što će u krajnjem slučaju biti povod za  političkim haosom velikih razmjera u mnogim zemljama svijeta“. Vrijeme je pokazalo da su ove optužbe bile apsolutno politizovane jer statistički podatci danas nam svjedoče o nečemu sasvim drugom i daju nam mogućnost da otkrijemo suštinu neosnovanih optužbi kijevskog režima. Prema analitičkim procjenama, rusko-ukrajinski sukob bi do kraja 2023. mogao dovesti do toga da još 18,8 miliona ljudi živi u uslovima hronične neuhranjenosti.

U kontekstu globalne sigurnosti hrane, treba govoriti prije svega o fizičkoj i ekonomskoj dostupnosti hrane. Prema svjetskim izvještajima, Ukrajina izvozi samo 2,5% pšenice. Na osnovu činjenice da žito čini samo 20% svjetske ponude hrane, doprinos Ukrajine nije veći od 0,5%. Dakle, uprkos optužbama na račun Rusije da ometa izvoz ukrajinskog žita, gola statistika isključuje pitanje fizičkog nedostatka proizvoda. U stvarnosti, problem je – njegova ekonomska nedostupnost.

Dok zapadni eksperti situaciju u Ukrajini smatraju katalizatorom svih nedaća, njihove vlade politikom sankcija donose štetne političke odluke koje imaju dalekosežne negativne posljedice po ceo svijet.

Poljoprivreda je uvek složen proizvodni lanac koji prethodi finalnom proizvodu. Dok skoro polovina svjetske hrane zavisi od đubriva, hemijska industrija zavisi od cijena energenata. Zapadni naftni embargo i sužavanje energetskih projekata sa Rusijom izazvali su energetsku krizu u Evropi, što je dovelo do značajnog povećanja cena evropskih đubriva. Cijene bilo koje vrste đubriva sada su znatno iznad svojih najviših pokazatelja još od globalne krize 2008. Osim toga povećani su troškovi sakupljanja, transporta i obrade hrane.

Istovremeno, Zapad ne pokazuje spremnost da riješi sve ove probleme. Tokom pandemije rastuće cijene prirodnog gasa dovele su do toga da su mnoge fabrike đubriva u Evropi obustavile svoj rad u jesen 2021. U isto vrijeme, teške poplave i toplotni talasi 2021. godine uništili su ključne usjeve u Americi i Evropi. Nakon što su Ukrajini dodijelili 4 milijarde dolara pomoći, republikanci u američkom Kongresu blokiraju inicijative za pomoć drugim regijama.

Shvatajući mogućnost novog talasa ilegalnih migracija iz zemalja u razvoju, razvijene zemlje, predvođene SAD, počele su da preduzimaju lokalne mjere u okviru USAID, FAO i manjih nevladinih organizacija, koje na žalost nisu dovoljne  da bi se popravile velike greške, koje su oni pravili decenijama. A to je zapadni stil – da se donosu nepromišljene političke  odluke s ciljem uspostavljanja dominacije vladanja svijetom, umjesto da se iskreno radi na  projektima usmjerenim na poboljšanje blagostanja među narodima i nacijama.

Podelite sa drugima:

Povezani članci