Baburin: Jedinstvo srpskog i ruskog naroda je zalog da će se pravoslavni svet sačuvati

Baburin: Jedinstvo srpskog i ruskog naroda je zalog da će se pravoslavni svet sačuvati

GOVORIO O ANTOLOGIJI VLADIMIRA  KRŠLjANINA „RUSKA POLITIČKA MISAO DANAS“

* U čemu je smisao antologije koja vam je ponuđena? U tome, što je, približno na granici 2020. godine načinjena fotografija toga kako Rusija oslobađa svoj pogled na svet od zabluda neoliberalnog Zapada. Kako Rusija traga za sobom… kako se u Rusiji odvija proces nacionalne samoidentifikacije

* Naravno, posle priređivanja i objavljivanja antologije, odigrali su se veoma važni događaji. Danas bi u nju svakako ušli poslanica predsednika RF od 21. marta 2021. godine Federalnoj Skupštini, kao i njegov govor na Valdajskom klubu 21. oktobra 2021. godine. Jer, upravo u tim istupanjima predsednik Rusije, ne samo da je upozorio da je svet stupio u fazu apsolutne neizvesnosti, nego je rekao i da je svet stupio u civilizacijsku krizu i krizu pogleda na svet

* A ovo što je Rusija počela da radi na teritoriji Ukrajine, to nije samo denacifikacija i demilitarizacija. To nije samo zaštita Ruskog sveta od pripremljenog mu kraja i uništenja kroz povratak neonacizma u politiku. To što je Rusija počela da radi – to je proces spasavanja čovečanstva. Ni manje ni više!

_______________________________________________________

UČESNICIMA promocije u Ruskom domu u Beogradu antologije Vladimira Kršljanina „Ruska politička misao danas“ preko video-bima se iz Moskve obratio Sergej Baburin.

Predsednik Međunarodne slovenske akademije je tom prilikom rekao:

Iskreno mi je žao što se nalazim daleko od Beograda, zato što smatram da je promocija naučnoj i najširoj javnosti antologije političke misli savremene Rusije, koju je priredio Vladimir Kršljanin – značajan događaj i za Srbiju i za Rusiju!

Iskreno se zahvaljujem i čestitam Vladimiru Kršljaninu, čestitam izdavačima i našim kolegama iz Instituta za političke studije iz Beograda na ovom važnom naučnom i društvenom događaju.

Za Međunarodnu slovensku akademiju, a ja sada govorim pre svega u ime te velike i već afirmisane međunarodne naučne i društvene strukture, objavljivanje zbornika-antologije „Ruska politička misao danas“ je veoma važan događaj.

Hteo bih da skrenem vašu pažnju da nije u pitanju samo izbor autora, jer zaista, 31 tekst 25 ruskih autora – to je ozbiljan, minuciozan i skrupulozan rad. To nije samo – staviti u korice knjige intervju Vladimira Vladimiroviča Putina iz 1999. godine, dok je bio sekretar Saveta bezbednosti Rusije, o NATO agresiji, ili tekstove Nikolaja Patruševa, Vladislava Surkova, Jurija Lužkova, Genadija Zjuganova, to nije prosto sakupljanje društvenih stavova, nego je bitno da su u zborniku sjedinjene i pozicije ruske države i pozicije ruskog društva.

Tu su predstavljena i neka moja istupanja, istupanja ili članci Glazjeva, Deljagina, Panarina, Smolina i mnogih drugih autora, pa je to zaista unikalna mogućnost da se dobije slika o tome kako se u Rusiji odvija proces nacionalne samoidentifikacije.

U čemu je smisao antologije koja vam je ponuđena?

U tome, što je, približno na granici 2020. godine načinjena fotografija toga kako Rusija oslobađa svoj pogled na svet od zabluda neoliberalnog Zapada. Kako Rusija traga za sobom.

Naravno, posle priređivanja i objavljivanja ove antologije, odigrali su se veoma važni događaji. Danas bi u takvu antologiju svakako ušli poslanica predsednika RF od 21. marta 2021. godine Federalnoj Skupštini, kao i njegov govor na Valdajskom klubu 21. oktobra 2021. godine. Jer, upravo u tim istupanjima predsednik Rusije, ne samo da je upozorio da je svet stupio u fazu apsolutne neizvesnosti, nego je rekao i da je svet stupio u civilizacijsku krizu i krizu pogleda na svet. A izlaz iz te krize je moguć samo kroz povratak u politiku, državu i pravo – etičkih normi.

Ali, to se desilo sada, nedavno, a ono u šta se vi, upoznajući se sa antologijom možete uveriti – to je pulsiranje misli naslednika Nikolaja Danilevskog, naslednika velike, klasične ruske književnosti Fjodora Dostojevskog i mnogih drugih, koji su utvrdili da je smisao rusko-slovenskog pravoslavnog pogleda na svet – život zasnovan na savesti, na čovekovoj težnji da živi dostojno, da bi, kad dođe vreme, spokojno stao pred Strašni sud.

Povratak Boga u sistem moralnih i političkih koordinata, to nije samo ustavna reforma u Rusiji 2020. godine, nego je to zaista trijumf onog narodnog pogleda na svet, koji se sačuvao u okrilju ruskog društva na nivou državne vlasti. Spasenje od zabluda 30-godišnje, ili čak 50-godišnje zavisnosti.

Na kraju, želim da podvučem da mi moramo, ne samo da prosto znatiželjno promislimo o tekstovima koji se nalaze u antologiji savremene ruske političke misli, već da shvatimo, spoznamo zadatak ruskog i srpskog društva.

Radi čega je ova knjiga objavljena? Šta mi hoćemo? Kuda idemo?

Smatrao bih za ispravno, da pošto se srpska javnost upozna sa antologijom ruske političke misli, da pripremimo zajedničku antologiju savremene političke misli Rusije i Srbije, gde bismo zajedno pokušali da odgovorimo na pitanje kako treba da izgleda svetski poredak multipolarnog sveta.

Posle februara 2022. godine, kada je Rusija srušila unipolarni svetski poredak, mi živimo u drugom svetu. Ali, on još nije stabilan, njegovi principi se tek naziru, šta više, SAD i transnacionalne globalne korporacije sanjaju da se vrate u prošlost. To je nemoguće, a oni to još ne razumeju i ne žele da razumeju.

A kakav treba da bude pravedni svetski poredak? Onaj, u kome će ravnopravnost naroda biti ne deklarativna, nego garantovana. I naravno, posebno je važno kakva treba da bude uloga slovenskih naroda i koje je mesto slovenskog sveta u multipolarnom svetu.

Ubeđen sam da sama istorija i geografija dozvoljavaju Slovenima – u licu Zapadnih Slovena, koji kao da su već otišli u zapadnu civilizaciju, da koče Zapad u ime spasenja Evrope. A jedinstvo srpskog i ruskog naroda – to je zalog toga da pravoslavni svet mora da se sačuva. On mora da sačuva sebe, sačuva Rusiju, sačuva Srbiju, a onda i ceo svet.

Završavajući svoje istupanje, još jednom iskreno zahvaljujem izdavačima i posebno profesoru Živojinu Đuriću i svim njegovim kolegama iz Instituta za političke studije.

Osobitu zahvalnost upućujem, naravno, Vladimiru Kršljaninu, koji ne samo da dostojno rukovodi Srpskim odeljenjem Međunarodne slovenske akademije nauka, obrazovanja, umetnosti i kulture, već svojim delima dokazuje da samo onaj ko se bori, može i da pobedi.

Ispod kamena koji leži, voda ne teče. Oni koji su se umirili, narodi koji su se umirili, odlaze u prošlost. Narodi koji se bore za svoju budućnost, za svoju dušu, oni su pasionirani stubovi čovečanstva.

A mi moramo, kao nikada do sada, da se danas setimo Nikite Nikolejeviča Moisejeva, vodećeg sovjetskog matematičara, velikog mislioca. Pošto je modelirao posledice primene nuklearnog oružja i pokazao celom svetu šta je to nuklearna zima i da u nuklearnom konfliktu neće biti pobednika – upravo njegova istraživanja su omogućila da SAD i SSSR sednu za pregovarački sto.

Ali, mi treba da pamtimo i njegovo drugo predskazanje. Ako se Rusija, čovečanstvo, ceo svet, ne zaustave na putu degradacije, ako čovečanstvo ne promeni svoj odnos prema prirodi, kao i svoj odnos prema samom čovečanstvu, ako ne prestane da uništava, kako se to dešava na Zapadu, ono ljudsko i lik Božji u čoveku, lik Božji kao osnovu našeg morala i kulture, akademik Moisejev je matematički dokazao da će čovečanstvo postojati do tridesetih godina 21. veka. A to je sutra, gospodo! To je sutra.

A to što je Rusija počela da radi na teritoriji Ukrajine, to nije samo denacifikacija i demilitarizacija. To nije samo zaštita Ruskog sveta od pripremljenog mu kraja i uništenja kroz povratak neonacizma u politiku. To što je Rusija počela da radi je proces spasavanja čovečanstva. Ni manje ni više!

I upravo u tome je danas misija ruskog i srpskog naroda. Hajde da prelistamo rezime koji vam je ponuđen i da se uverimo da je to tako.

Hvala svim organizatorima današnje promocije.

Sve najbolje! Doviđenja.

Izvor: https://naukaikultura.com/baburin-jedinstvo-srpskog-i-ruskog-naroda-je-zalog-da-ce-se-pravoslavni-svet-sacuvati/

Podelite sa drugima:

Povezani članci