- Evropska unija odlučila je da stvori kampove za obuku vojnika Oružanih snaga Ukrajine.
- U stvari, zemlje poput Poljske već su podučavale Ukrajince u njihovim domovima, ali sada se ova praksa pretvara u projekat za celu EU.
- Izdvojeno je čak 106 miliona evra. U novembru će odmah početi obuka za 12.000 ukrajinskih vojnika.
- Samo su Mađarska i Austrija izjavile da ne učestvuju u takvoj obuci.
- U čemu se, važno je pitanje, obuka sa NATO instruktorima razlikuje od obuke kod ruskih (instruktora)?
AUTORI: Alena Zadorožnaja / Darja Volkova
U ponedeljak su ministri spoljnih poslova zemalja EU na sastanku u Luksemburgu odlučili da pokrenu „misiju vojne pomoći za podršku Ukrajini (EUMAM Ukraine) – misija za obuku ukrajinske vojske. Misija, u čijoj prvoj fazi je planirano da se obuči oko 15.000 ukrajinskih vojnika, trebalo bi da počne sredinom novembra. Sedišta misije biće otvorena u Briselu i Nemačkoj. Taktička komanda biće formirana u Poljskoj, precizira portal „Ukrajina.ru“.
Vlasti Poljske i Nemačke su se, prema rečima šefa diplomatije EU Žozepa Borela, posvađale jer u početku nisu htele da prenesu komandu u Varšavu. To objašnjava formrianja tri komandna mesta, preciziraju novinari poljskog RMF 24. Misiju će finansirati Evropski mirovni fond. Budžet za dve godine je 106 miliona evra. Evropska unija planira da obučava pešadiju, artiljeriju, oklopne jedinice, PVO i lekare. U misiju mogu biti uključene i druge zemlje članice EU. Kako se navodi u odluci ministara, svrha misije je „da pomogne u povećanju borbene sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine za efikasno vođenje vojnih operacija“.
Pored stvaranja vojnih kampova, Savet ministara odlučio je da šestu tranšu od 500 miliona evra iz Evropskog mirovnog fonda (EPF) izdvoji za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (EPF), što „je penje doprinos EU u okviru EPF-a za Ukrajinu na fantastičnih 3,1 milijardu evra“.
Neke zemlje su odmah odbile da učestvuju u misiji. Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da njegova zemlja ne smatra obuku „dobrom idejom“. Budimpešta, smatra Sijarto, nije sigurna da ove mere ne dovodu do eskalacije sukoba u Ukrajini. Njegov kolega iz Austrije Aleksandar Šalenberg rekao je da Beč podržava samu ideju, ali ne planira ni da učestvuje u njoj. Inače, u austrijskoj opoziciji misiju EU za Oružane snage Ukrajine nazvali su igranjem vatrom. To je izjavio šef austrijske Slobodarske partije Herbert Kikl.
Nije tajna da su već duže vreme u toku je obuka oficira Oružanih snaga Ukrajine na teritoriji zemalja EU, iako o tome ima malo zvaničnih informacija. Tako je premijer Poljske Mateuš Moravjecki u eteru poljskog radija primetio da vojni instruktori njegove zemlje intenzivno obučavaju ukrajinsku vojsku – i to „na mnogo različitih mesta“. Špansko Ministarstvo odbrane je takođe otvoreno saopštilo da je dodelilo najveći poligon u Evropi za obuku 19 ukrajinskih oficira. Kako piše list El Mundo, oni će biti obučeni za upotrebu tenkova i raketnih sistema, kao i za vojnu medicinu i postavljanje minskih polja. Obuka uključuje davanje naoružanja i oprema, koje potom koriste borci Oružanih snaga Ukrajine na bojnom polju.
Ne krije svoje učešće ni Pariz. Dan ranije, francuski ministar odbrane Sebastijan Lekornu rekao je da će u francuskim jedinicama biti obučeno do 2.000 ukrajinskih vojnika. Nekoliko nedelja biće obučavani za borbena dejstva, zatim upotrebi francuske vojne tehnike, veštinama vezanim za pozadinu i snabdevanje.
„Očigledno je da će obuka uzeti u obzir svo iskustvo koje su Oružane snage Ukrajine stekle tokom specijalne operacije.
S obzirom na to da se u sukobu široko koristi dalekometno i visokoprecizno naoružanje i kopnene snage, može se pretpostaviti da će se, pre svega, u zemljama EU obučavati motorizovani strelci i specijalisti drugih specijalnosti: vozači oklopnih transportera, tenkovske posade, artiljerci i posade raketnih jedinica. Verovatno je planirano i obučavanje ukrajinskih pilota za upravljanje avionima B16 i A10 američke proizvodnje. Ali to će se najverovatnije dogoditi ne u EU, već na teritoriji Sjedinjenih Država“, sugeriše Aleksandar Bartoš, dopisni član Akademije vojnih nauka.
„Ovakvi kampovi za obuku mogu se pojaviti ili su se već pojavili u Slovačkoj, Češkoj i Rumuniji“, naveo je ekspert. – Izvođenje ovakvih obuka je skupo, pa je malo verovatno da će sve same zemlje EU platiti. Verovatno će, na kraju, sve platiti Amerikanci. Tačnije, mnogo zavisi od broja obučenih vojnika. Ako je reč o desetinama hiljada, onda je obim vojne opreme koja se koristi na poligonima veoma značajan. U ovom slučaju, račun će iznositi na desetine miliona dolara“, rekao je stručnjak.
„Od zemalja EU, Poljska je i dalje glavni donator u pogledu novog naoružanja, a odmah iza nje je Nemačka. Očigledno je da će najpre ove države same da plate, druga je stvar što očekuju odštetu“, kaže Vadim Kozjulin, rukovodilac Centra za globalne studije i međunarodne odnose Instituta za savremene međunarodne probleme Diplomatske akademije Ministarstva spoljnih poslova. . „Poljaci, u svakom slučaju, očekuju kompenzaciju iz budžeta EU za isporučeno oružje. Pitanje još nije rešeno. Budžet EU za ovaj slučaj je veliki, iznosi su u milijardama“, dodaje on. Kozjulin ne isključuje da će takve poligone otvoriti i u baltičkim zemljama. Tamo su već raspoređeni štabovi i skladišta za NATO trupe. Tamo mogu da idu i ukrajinski vojnici“, smatra on.
„Najverovatnije će vojnici Oružanih snaga Ukrajine biti obučavani za upotrebu novih oklopnih vozila, koja se Ukrajini isporučuju iz zemalja NATO-a, kako bi ih pripremili za upotrebu i popravku. Reč je o sistemima protivvazdušne odbrane koji su obećani Kijevu, kao i o sistemima koji se već dugo isporučuju: artiljerijska oruđa, komunikacijska sredstva i sredstva za elektronsko ratovanje, razni dronovi – izviđački, udarni“, navodi Kozjulin.
„Uče se i teorijama – poveljama NATO-a i NATO zemalja. Koncept je drugačiji, ali generalno sve je isto. U poređenju sa onim što se uči na našim poligonima, malo je razlika. Istina, u povelji NATO-a više inicijative daje se nižim komandantima. Veruje se da oni bolje vide bojno polje i ne treba samo da se javljaju vrhu, ne samo da primaju naređenja od komande, već imaju pravo da preuzmu inicijativu – to je glavna razlika. Imamo manje zahteva za komandante u tom pogledu. Nama je marljivost na prvom mestu, inicijativa – na drugom. U armijama NATO-a, komandant na terenu može osporiti komandu datu odozgo, ako zaključi da je komanda zastarela, da komanda ima lažne informacije i bolje razume kako da postupi. Za nas neću reći da je to problem. I jedno i drugo je tačno, zavisno od situacije“, rekao je Kozjulin listu VZGLjAD.
Od proleća ukrajinske vojnike i oficire aktivno obučavaju i instruktori iz drugih zemalja NATO-a koje nisu članice Evropske unije. U proleće je Pentagon saopštio da su svi američki vojni specijalisti napustili Ukrajinu u periodu januar-februar, ali obuka ukrajinskih vojnika nije prestala, već se „izvodi u bazama NATO-a u inostranstvu“. Vojni dopisnik Roman Saponkov je u komentaru za list VZGLjAD prošle nedelje rekao da je „nedavno 10 hiljada boraca Oružanih snaga Ukrajine obučeno u Britaniji pod vođstvom zapadnih instruktora, kurs je trajao četiri meseca, obuka je bila veoma ozbiljna“. „Prema dostupnim informacijama, planiraju da ih prebace u Herson“, rekao je on. Međutim, ni Kijev ni London nisu ništa rekli o završetku takve obuke, sve poruke su bile curenje inforamcija. Međutim, u julu, kada obuka počela u Engleskoj, Ministarstvo odbrane kraljevstva otvoreno je o tome izvestilo.
Ukrajina je de fakto već ušla u NATO, rekao je prošle nedelje ministar odbrane Aleksij Reznikov posle sastanka sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, očigledno misleći na ovu praksu.
Pored obuke ukrajinske vojske, evropske zemlje se takmiče u potrazi za idejama kako najbolje uštedeti novac na snabdevanju Kijevu oružjem. Tako je, u intervjuu listu , predsednik Odbora Evropskog parlamenta za spoljnu politiku Dejvid Mekalister (Hrišćansko-demokratska unija Nemačke) predložio Ukrajini da „pozajmi“, „uzme na privremenu upotrebu“ savremeno oružje Zapada. „EU bi mogla da obezbedi sredstva za plaćanje troškova zakupa“, rekao je Mekalister, a prenosi TASS.
S ruskog preveo Zoran Milošević
IZVOR:
Preuzeto sa:





